Život sa multipla sklerozom

UTICAJ MS-A NA OBOLJELE

Pridavanje značaja MS je iz razloga što ova bolest najčešće pogađa mlađu populaciju.
Poslije toliko pretraga i nagađanja o mogućim oboljenjima za osobe kod kojih je dijagnostikovana MS život počinje da se mijenja. Oboljele osobe, pored fizičkih simptoma, suočene su sa nizom promjene u emocijama, reagovanju, ponašanju… Najčešće postavljeno pitanje je: „Zašto baš ja?“, „Zašto baš meni?“…
Kako se simptomi MS razlikuju kod oboljelih, tako i reakcija na bolest je različita. Neke od reakcija na bolest su povlačenje, nemotivisanost, depresivne reakcije, bezvoljnost, panika i strah, ljutnja, tuga, poricanje…
Prilagođavanje MS-u nema pravila, ali najčešće što slijedi jesu veliki emocionalni izazovi i to prvo strah. Treba biti hrabar i suočiti se sa bolešću, razgovarati o njoj pa i o najgorim stvarima koje mogu da se dese. Zbog nemogućnosti obavljanja svakodnevnih obaveza kod nekih se javlja i osjećaj krivice. Oboljela osoba osjeća se krivim što je razočarala roditelje, prijatelje a samim tim što se i razboljela. Možda najčešća ljudska reakcija je poricanje. Oboljele osobe poriču da boluju od MS, da su ljekari najvjerovatnije pogriješili u dijagnostikovanju bolesti. Žalost je normalna reakcija na dijagnozu MS-a i potrebno je da osoba shvati, razumije i prihvati gubitke sa kojima se suočava. S vremenom žalost popušta i zamjenjuje se tugom.
Kako vrijeme prolazi, većina oboljelih uspijeva da se pomiri sa činjenicom da ima MS, svakodnevno gradeći samopouzdanje. Neki će MS prihvatiti, jer na taj način uče kako da razumiju i tolerišu simptome što im pomaže da igraju produktivnu ulogu na poslu i kod kuće, dok će se drugi fokusirati na pronalasku lijeka za ovu bolest.
Svakako je veoma važno MS shvatiti kao „uljeza“ na koga se pored oboljelog i cijela porodica mora navići.

 

FAZE PRILAGOĐAVANJA NA MS

Prilagođavanje na MS je sporo i komplikovano i zavisi od individualne sposobnosti oboljelog, toka bolesti, socijalne potpore, a i od finansijskih izvora. Vrlo važan faktor u prilagođavanju je samopouzdanje.
Ljudi koji sebe smatraju bespomoćnima teže će se prilagoditi nego oni ljudi koji imaju više snage i samopouzdanja. Efektivno prilagođavanje ne mora zavisiti o sledećim fazama:

Poricanje – je normalna reakcija koja je vrlo česta na početku. Oboljeli odmah pomišlja da je dijagnoza pogrešna, da on nema MS ili jednostavno ne može da vjeruje da se to baš njemu događa.

Poricanje – je normalna reakcija koja je vrlo česta na početku. Oboljeli odmah pomišlja da je dijagnoza pogrešna, da on nema MS ili jednostavno ne može da vjeruje da se to baš njemu događa.

Afirmacija – oboljeli je spreman da priča o bolesti i prihvata pomoć od drugih. Ključna stavka prilagođavanja je “Moram ovo prihvatiti kao dio svog života”.

Prihvatanje – u ovom stadijumu oboljeli ne samo da prihvata situaciju već je i razumije, što otvara vrata prema drugom načinu života.

Novi život – Pozitivan stav i realno prihvatanje stanja pruža bolji, zreliji pogled na život. Važno je svoju energiju usmjeriti prema samoj ljepoti življenja, a ne prema bolesti.

 

PORODIČNI ŽIVOT

Multipla skleroza ne utiče samo na osobu koja od nje boluje, već i sve one koji vole i brinu o toj osobi. Kako i oboljela osoba tako i svaki član njene porodice mora naučiti kako živjeti sa MS-om. Istovremeno i pacijent i njihova porodica nose se sa nepredvidljivim i različitim simptomima ove bolesti. Bolest može promijeniti porodične rutine i međusobne interakcije na brojne načine. Važno je porodici opisati sve simptome kako bi oni razumjeli bolesnikova osjećenja, jer porodica je najjača potpora oboljelom. U pozitivnoj atmosferi porodičnig doma oboljeli će imati više samopouzdanja, više vjere u sebe i svoju budućnost, a manje relapsa.

 

INTIMNI ŽIVOT

Seksualnost i intimnost su važne komponente zdravog i zadovoljnog života, zato seksualnost ne mora nestati iz života parova kod kojih jedan od partnera ima MS. Umjesto toga, partneri mogu pronaći zadovoljavajući pristup intimnosti koji nadilazi barijere.
MS utiče na seksualnost direktno i indirektno. Ukoliko lezije oštećuju djelove mozga koji su važni u procesiranju informacija važnih za seksualnu želju i ponašanje, dolazi i do poremećaja seksualne želje.
Mnoge osobe oboljele od MS nakon dijagnoze prolaze kroz teška emotivna i psihička razdoblja. Često se oboljeli osjećeju manje vrijednim i neprivlačnim za partnera. Razgovor o problemima kao i traženje rješenja,  može produbiti osjećej bliskosti kod oba partnera, ali takođe može stvoriti i barijere.
Socijalni život je veoma važan za samopouzdanje i pozitivan stav svakog pojedinca. Za samopouzdanje osobe bitno je i kakvu ona ima sliku o svom fizičkom izgledu. MS nije razlog da se treba prestati brinuti o sebi. Takođe je važno ostati fizički aktivan i posvetiti se stvarima koje vas vesele.
Ako postoji problem u seksualnosti osoba koja boluje od MS mora započeti razgovor na tu temu sa svojim ljekarom da bi zajednički došli do rješenja istog, jer osoba oboljela od MS je seksualno biće i pored dijagnoze.

 

TRUDNOĆA I MS

Multipla skleroza ne povećeva komplikacije tokom trudnoće. Zastarjelo je mišljenje da žene koje boluju od MS-a ne bi smjele rađati. Danas je poznato da trudnoća ima povoljan uticaj na oboljelu od MS-a. Tokom trudnoće broj relapsa se smanjuje zahvaljujući estrogenu koji je u trudnoći u porastu. Ponovno javljanje simptoma može nastati u prvih sešt mjeseci posle porođaja zbog prirodnog smanjenja zaštitnog mehanizma. Rizik od novog relapsa nakon trudnoće je od 20 – 40%, ali treba istaknuti da taj relaps u postporođajnom dobu ne utiče na dugotrajni neurološki ispad.
Žene koje zatrudne obavezno moraju prekinuti imunomodulacijsko liječenje. Tokom trudnoće liječenje kortikosteroidima se treba izbjegavati zbog uvećanog rizika od oštećenja ploda.
Porođaj kod žena koje imaju MS značajno se ne razlikuje od porođaja kod zdravih žena. Način porođaja određuje ginekolog  prema propisanim kriterijumima.
Dojenje se preporučuje i ne povećava rizik za pojavu pogoršanja, ali je potreban oprez ako majka uzima ljekove koji se izlučuju preko mlijeka.

 

ISHRANA

Multipla skleroza je tajnovita neurološka bolest čiji uzroci nastanka još uvjek su nepoznati. U poslednje vrijeme često se ova bolest povezuje sa ishranom. U zamljama u kojima se jede mnogo masti, a naročito mliječne masti, prisutna je veća učestalost pojave MS u odnosu na zemlje kojima u ishrani preovladava riba.
Autorka knjige „Postoji li dijeta za multiplu sklerozu“ Judi Hasson tvrdi da ne postoji određena dijeta za osobe oboljele od multiple skleroze, ali bi ipak bolesnici trebali slijedjeti upute ljekara i zdravo se hraniti. To uključuje najmanje dvije litre vode dnevno, konzumirati voće i povrće, izbjegavati kafu i alkohol kao i zasićene masti i rafinisane šećere.

SVANKOVA DIJETA
Najpoznatija dijeta za oboljele od MS-a je Svankova dijeta koju je osmislio Roy Swank sa Oregonskog univerziteta. (Oregon Health Sciences University).
Ova dijeta je u mnogim slučajevima usporila tok bolesti i smanjila broj napada. Kod ove dijete sa vrlo malo zasićenih masti potreban je unos određenih količina nezasićenih ulja (suncokretovo, maslinovo, susamovo…) kao i lisnatog zelenog povrća poput kelja i većine ribljih ulja. Dijeta takođe uključuje bjelančevine i velike doze vitamina. Maslac, margarin i hidrirana ulja kao što su palminovo i kokosovo ulje su strogo zabranjeni.
Savjetuje se da tokom prve godine u potpunosti izbjegavate crveno meso, maslac od kikirikija, sir, kiselu pavlaku, začine, umake, kolače, neobrano mlijeko te gotova jela jer su bogata zasićenim mastima.

Glavna obilježje Svankove dijete:


Prvu godinu ukinuti crveno meso, uključujući i tamno pileće meso. Nakon toga, najviše 85g crvenog mesa, što manje masnog.

Ne jesti mliječne proizvode sa 1% ili više mliječne masti

Koliko god želite možete jesti nemasno, obrano mlijeko, kondenzirano obrano i nemasno mlijeko, isprani kravlji sir niske masnoće, sireve do 15 mliječne masti, nemasni jogurt

Ne jesti prerađene namirnice koje sadrže zasićenu mast

Ne više od 15g masti dnevno, čaša neobranog mlijeka sadrži 5g zasićene masti, jedna kašika maslaca 7g, a 30g krem sir

Najmanje 4 a najviše 10 kašičica nezasićene masti dnevno, kao što je suncokretovo ulje, kukuruzno, pamučno, sojino, susamovo, ulje pšeničnih klica, laneno ulje, ulje kikirikija i maslinovo ulje.

Jedna kašičica bakalarovog ulja dnevno, te obrok ribe dva do tri puta nedeljno, u prosjeku 30g hrane porijeklom iz mora.
Ovakvom prehranom nećete ništa izgubiti osim kilograma što u situaciji kada se radi o osobi koja ima previše kilograma može samo olakšati tegobe.
Najizrazitije se poboljšanje pokazalo kod bolesnika koji su s dijetom niske masnoće započeli prije nego što su jako onemoćali. Ukoliko bi oboljele stavili na dijetu prije nego dođe do invaliditeta, 95% bi ih živjelo narednih trideset godina bez znakova invaliditeta. Svima onima koji nisu bili na dijeti zdravlje se značajno pogoršalo većina ih je u sledećih dvadeset godina umrla, kaže dr. Svank. Sada je dr. Svank mišljenja da prehrana s još manjom količinom slabo zasićene masti ( ne više od 1,5g dnevno) vodi u još značajnije i brže poboljšanje. Izgleda da su mliječne masti najpogublije za ljude koji imaju MS. Masti porijeklom iz mesa su na drugom mjestu.

BEST BET DIET (BBD) ZA MS
Eštoni Embri, doktor geologije, smatra da se MS pojavila sredinom 19.vijeka u vrijeme kada je došlo do promjene načina ishrane stanovništva, a ljudi koji nisu uspjeli da se genetski priviknu na taj način ishrane podlegli su bolesti kao što je MS. Sve je počelo 1995.godine kada je saznao da jedan od njegovih sinova boluje od MS. Eštoni Embri je svom sinu promijenio način ishrane , a simptomi bolesti su se polako počeli povlačiti. Žitarice koje sadrže gluten, mlijeko i mliječne proizvode, šećer i mahunarke bile su ukinute. Ono sto E. Embri naglašava je da BBD nije lijek, ali zaustavlja dalji napredak bolesti i popravlja postojeće stanje. Prelazak na ovaj način ishrane treba da bude postepen.
Ne upotrebljavati:
– liječne proizvode
– Gluten
– Mahumarke
– Hranu na koju ste alergični na osnovu pretraga ELISA testa
– Izbjegavati jaja i brašno ako ste alergični
– Izbjegavati rafinisani šećer i margarin, alkohol, kafu
Unosite najviše 15g masti dnevno. Promjene postepeno sprovodite i nemojte biti strogi prema sebi.
Dozvoljeno:
– Piletina (bijelo meso, kuvana, bez kožice)
– Ćuretina (samo grudi, kuvana, bez kožice)
– Divljač
– Nerafinisana ulja
– Riba
– Voće i povrće, med
– Lješnici i orasi
Prehrambeni dodaci su obavezni i to: vitamin D3, omega 3, magnezijum, vitamin A, kompleks vitamina B, vitamin C, vitamin E, minerali…
Sa medicinske strane široko je prihvaćeno da je MS uzrokovana napadom proteina iz infekcija ili hrane na omotač nerva. Shodno tome ova dijeta se može prihvatiti kao jedan od rešenja za simptome MS-a. U Kanadi je u toku kliničko ispitivanje o djelotvornosti i opravdanosti ove dijete.
Koja poboljšanja možete očekivati i kada?
Povećanje energije, manje zamaranje, bistrina uma, smanjenje postojećih simptoma, zaustavljanje bolesti. Oporavak je različit i zavisi koliko vremena ste bolesni i koja vrsta MS-a je u pitanju. Ako ne konzumirate hranu na koju ste alergični poboljšanje ćete osjetiti posle dvije sedmice. Simptomi same bolesti se povlače ili posle nekoliko mjeseci ili godina. Što prije se započne sa BBD to su rezultati bolji i brži. Mnogi pacijenti se prvih nedelju dana osjećaju gore, jer se organizam oslobađa toksina pa će tako imati simptome prehlade, glavobolje itd. što će ih navesti da prekinu, ali to je samo znak da je terapija BBD počela da djeluje.

Originalan tekst preuzet OVDJE

Lajkajte i podijelite tekst:

Još zanimljivih članaka...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Podijeli na Facebook
Podijeli na Google+
http://udruzenjeomsusk.com/zivot-sa-multiple-sklerozom">
Podijeli na Twitter